25. 11. 2022.

Gabi Čutak MRTVA PRIRODA SA ZMAJEM

Fotografija: KCNS
Danas je izašla iz štampe zbirka priča mađarske književnice Gabi Čutak.

Izdavač je Kulturni centar Novog Sada, korice dizajnirala Dragana Nikolić. Prevela Angela Pataki.


Nekoliko rečenica sa veb stranice izdavača daju nam kraći uvid u sadržaj ove knjige:

Izuzetne priče o odrastanju u Transilvaniji tokom zenita Čaušeskua i u postčaušeskuovskim vremenima, koje po stilu i humoru podsjećaju na "Ulogu moje porodice u svetskoj revoluciji" Bore Ćosića. Evo preporuke sa zadnjih korica:

"Zbirka novela Gabi Čutak na trenutke pred nama osvetljava atmosferu detinjstva provedenog tokom poslednjih godina rumunskog državnog socijalizma, kao da prelistavamo porodični album. Dok se prema okolini odnosi s istrajnom pažnjom, apsurdnost diktature u isto vreme oslikava naivnošću neiskustva. Ne okoliša, ne objašnjava, samo percipira. Jednooki zmaj iza zidnog ćilima strpljivo prati svaki trenutak u životu porodice, to neprestano držanje na oku istovremeno je i umirujuće i zbunjujuće. A ta frustracija se nehotice i nasleđuje, prisutna je kod kuće, na ulici, u parku, u vrtiću, ugnezdila se i u igre moći Žene s crvenim noktima, odzvanja u kandžama bliznakinja, u strahu od labuda, moguće ju je nanjušiti u dedinom beznađu utopljenom u alkoholizmu, u nagomilanom besu komšija i tetke Popesku prema „onima gore“, u zaklanim zečevima i plikovima na jezicima, na državnoj televiziji, u nejasnim smrtima i raskrvarenim vrhovima prstiju.

Ove novele su međutim mnogo više od pustih slika trenutaka, jer ih precizno izbrušena atmosfera, izbalansirane boje, koncentracija mirisa i dobro obrađene površine čine istinski zornima, dozvoljavaju nam da lebdimo zajedno s utiscima, angažuju nam sva čula. I nema veze što su prisutni i strah, i prisila privrženosti, i napetost između pokazivanja i skrivanja, nezaboravan pogled zidova ili zabrana plakanja, priče nas ne pokopavaju, nego nam baš otvaraju neku vrstu mogućnosti bekstva, ne dozvoljavaju da se jezik ugnjetavanja prelije preko čaše." Ferenc Andre

Prevoditeljka se zahvaljuje na podršci budimpeštanskom Književnom muzeju Petefi i Kući prevodilaca u Balatonfiredu, te Kulturnom centru Novog Sada i uredniku Alenu Bešiću.

07. 08. 2022.

Tibor Weiner Sennyey SEZONA KIŠA



Mađarski pjesnik Tibor Weiner Sennyey i ove godine je bio gost na Šumskim pjesnicima u Istri, u Butorima blizu Grožnjana. Dok sam živjela u Istri, znala sam i sama otići na Šumske pjesnike.
Pjesma Sezona kiša je jedna od mojih omiljenih pjesama od Tibora, a objavljena je u književnom listu Zin Daily 2017. godine, nakon jednog od Tiborovih boravaka u svratištu "Zvona i nari".

28. 12. 2021.

Roland Orcsik DAIMONION

Foto: Angela Pataki
Slobodanu Tišmi i Szabolcsu Tolnaiju
 
Ne sjećam se
žrtvenih životinja.
Prema strogim propisima
napiti se
krvi bogova.
 
Ne sjećam se,
tko su oni bili.
 
Kao operski junak bez
uloge i arije,
u poplavnoj šumi
pjesmom mamim
svete životinje.
 
Čovjek nije žrtva,
bogovi se okreću
zapušenih noseva od mene.
 
Iza betonskih kulisa
beskonačno se vrte Bog-
omoljke.
 
God-
omoljke.
Gott-
omoljke.
 
Ispijaju, sišu
posljednje kapi moje volje –
kriještavi gavranovi moje neplodnosti.
 
Ja, kralj šume,
koji sam dao živote šumskim demonima.
Iziđite van,
iziđite van iz vaših prljavih brloga,
jer ja sam gladan,
jer vi mene služite,
gladan sam i
ne biram,
iziđite van,
kapljice vaših duša
u se da udahnem,
u se utopim.
 
Kao mlin,
tijela vaša fina
za se u prah samljeti.
 
Mlinovi pakla odjekuju,
iziđite van!
 
Ejakulacija neba
vrelo je zlato!
 
Vatru blju-
je roj zmaje-
va iz sna.
 
Ako ne dođeš,
odlazim k tebi.
 
Ja, daimonion šume,
zrnce dijamanta moje krune,
vidim.
 
Dakle postojim.
 
Pod kožom mi ključa
demonska uzbuđenost.
 
Dođite bliže,
proždrite me,
izbljujte, iserite
meso moje slabašno,
da se stopim sa živim svijetom šume.
 
Ja, gonjeni žitelj krošnje,
kralj šume,
neokrunjeni
gospodar vječnosti.
 
Jedino me šuma iznova prihvaća,
kao svog prognanog kralja.
Tu ponovno mogu otpjevati
svoju ariju,
bez publike,
urušen,
kao prepolovljeno
deblo.
 
Ja, šuma,
u krošnjama svojim osjećam
demonsko vrenje.
 
Dođite bliže,
proždrite me,
izbljujte, iserite
meso moje slabašno.
Da se stopim sa živim.
 
Ja,
gonjeni žitelj krošnje,
kralj šume,
neokrunjeni
gospodar moći.

Prevela s mađarskog
Angela Pataki

Objavljeno u zbirci "Smeće i svetinja", Zagreb 2021


02. 11. 2021.

Odlomak iz romana "Apostolov" Sibile Levičarov

Na naslovnoj strani novog broja Eckermanna
fotografija Dženana Hajrovića. Izvor: eckermann.org.rs
U novom broju časopisa Eckermann objavljen je odlomak iz romana "Apostolov", poglavlje pod naziovm "Na putu ka moru". Možete ga pročitati na ovom linku: eckermann.org.rs/apostolov











Mali video o romanu, pojedinosti o autorki, tri kratka odlomka i dva citata možete pogledati ovde:


Video kolaž sastavila Angela Pataki